Građevinski obrtnik koji je izvan sustava PDV-a (paušalist) mora biti izuzetno oprezan pri izdavanju računa. Za njih vrijede posebna pravila ovisno o tome rade li za građane (fizičke osobe) ili za druge tvrtke i obrtnike (B2B poslovanje). 1. Rad s građanima (B2C) – Kada treba fiskalna blagajna? Ako građevinar radi adaptaciju stana za privatnu osobu (građanina): Plaćanje u gotovini na licu mjesta: Obrtnik MORA imati fiskalnu blagajnu (uređaj ili mobilnu aplikaciju) i odmah izdati fiskalizirani račun s JIR i ZKI kodovima. Plaćanje na IBAN (Internet bankarstvo): Ako građanin plaća preko mobilne aplikacije ili opće uplatnice izravno na žiro račun obrta, klasična blagajna nije potrebna. Račun se izdaje preko računala, ali mora sadržavati sve zakonske elemente.
- Rad s tvrtkama (B2B) – Zamka zvana “Prijenos porezne obveze”Ovo je najveća opasnost za građevinare paušalce. Kada građevinski obrtnik radi kao podizvođač za neku drugu tvrtku ili obrt (B2B), primjenjuje se članak 75. stavak 3. podstavak a) Zakona o PDV-u (prijenos porezne obveze ili reverse charge).⚠️ Što to znači za paušalca? Iako paušalac nije u sustavu PDV-a, on na svom računu prema drugoj tvrtki mora obavezno navesti napomenu o prijenosu porezne obveze.
Ključna napomena na računu: „PDV nije obračunat sukladno čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u. Primjenjuje se prijenos porezne obveze prema čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u (reverse charge).“ Obveza predaje PDV i PDV-S obrazaca: Čim izda ovakav račun, građevinar paušalac mora angažirati knjigovođu jer je za taj mjesec obvezan predati PDV obrazac Poreznoj upravi, iako i dalje ostaje paušalac! Mnogi ovo zaborave i dobiju velike kazne.
Intelektualne i konzultantske usluge (paušalci): Pravila za digitalno poslovanje: Za razliku od ugostitelja ili građevinara, klijenti u ovoj niši gotovo nikada ne primaju papirnati novac Zabrana PDF-a na e-mail: Račun poslan kao običan PDF privitak u e-mailu prema drugoj tvrtki više zakonski nije ispravan. Obvezan XML format: Računi se moraju slati kao strukturirani XML e-Računi kroz državni sustav posredništva (npr. povezivanjem cloud programa s informacijskim posrednicima poput Fina-e, MER-a ili Moj-eRačun). Prilikom odabira programa za izdavanje računa, ovi klijenti moraju uzeti paket koji uključuje module za e-Račune.(novčanice) na terenu. Zbog toga su njihove obveze specifične, a uvođenje Fiskalizacije 2.0 (od 1. siječnja 2026.) najviše utječe upravo na njih:
1. Kada im uopće NE treba klasični fiskalni uređaj?Ako programer, dizajner ili konzultant naplaćuje svoje usluge isključivo transakcijski (klijent plaća putem internet bankarstva, mobilnih aplikacija ili opće uplatnice izravno na IBAN žiro računa obrta):
Nije im potrebna klasična blagajna s integriranim pisačem. Račune izdaju u elektroničkom obliku putem cloud programa (poput Solo.hr, MaliUred ili Adeo POS) na svom računalu ili laptopu. Ti računi ne moraju imati JIR i ZKI kodove za gotovinski promet.
2. Najveća promjena: Obvezni B2B e-Računi (Fiskalizacija 2.0) Budući da ovi obrtnici većinom pružaju usluge drugim tvrtkama i obrtima (B2B poslovanje), od početka 2026. godine za njih vrijedi strogo pravilo:
Zabrana PDF-a na e-mail: Račun poslan kao običan PDF privitak u e-mailu prema drugoj tvrtki više zakonski nije ispravan. Obvezan XML format: Računi se moraju slati kao strukturirani XML e-Računi kroz državni sustav posredništva (npr. povezivanjem cloud programa s informacijskim posrednicima poput Fina-e, MER-a ili Moj-eRačun). Prilikom odabira programa za izdavanje računa, ovi klijenti moraju uzeti paket koji uključuje module za e-Račune.
Frizerski i kozmetički saloni: Pravila za rad na fiksnoj lokaciji Za razliku od terenskih radnika, saloni ljepote poslovanje obavljaju na jednoj fiksnoj lokaciji. Oni gotovo 100% svojih računa naplaćuju gotovinom ili karticama na licu mjesta (B2C). Zbog toga za njih vrijede sljedeća stroga pravila: 1. Apsolutni obveznici klasične fiskalizacije Saloni ljepote ne mogu koristiti model “izdavanja računa na računalu bez pisača” jer svaki klijent nakon frizure ili tretmana mora dobiti tiskani račun u ruke. Uređaj + Pisač: Salon mora imati stabilnu blagajnu (stolni Android terminal, PC blagajnu ili tablet) spojenu na termalni pisač za brzo izdavanje POS računa.Internet veza: Budući da računi moraju proći kroz sustav Porezne uprave u roku od nekoliko sekundi, salon mora imati stabilan Wi-Fi ili ugrađenu SIM karticu u uređaju. 2. Zamka zvana “Polog u blagajni” (Početno stanje) Ovo je najčešći razlog zašto inspekcija ispisuje kazne u salonima. Porezni inspektori često ulaze u salone kao “tajni kupci”, prebrojavaju novac u ladici i uspoređuju ga sa stanjem u blagajni. Pravilo: Svaki dan, prije izdavanja prvog računa, u programu se mora evidentirati polog (tzv. sitniš za povrat novca). Usklađenost: Ako u ladici ima više ili manje novca nego što pokazuje blagajna (uključujući polog), salon dobiva kaznu za nepravilno vođenje blagajne. 3. Kombinacija usluga i prodaje proizvoda (Normativi) Mnogi saloni uz primarnu uslugu (npr. šišanje ili bojanje kose) klijentima prodaju i proizvode za njegu (šampone, kreme, ulja). Ako nude samo usluge (Paušalci): Unos artikala u blagajnu je jednostavan (npr. “Šišanje muško – 10 EUR”). Nema praćenja skladišta. Ako prodaju proizvode ili uđu u sustav PDV-a: Softver mora podržavati robno-materijalno poslovanje. Svaki šampon koji se proda mora se automatski skinuti sa zalihe (skladišta), što zahtijeva naprednije programe poput Neosalona ili Monrija. 4. Interni akt i isticanje cijena. Na vidljivom mjestu u salonu mora biti istaknut službeni cjenik i službena naljepnica “Bez računa se ne računa”. Nazivi usluga na izdanom računu moraju se u potpunosti podudarati s nazivima na cjeniku.
Leave a Reply